Četiri oaze mira i tišine

Naše su šetnice i pješačke staze male oaze mira i tišine, u svakom godišnjem dobu zaodjevene u drugačije ruho. Ovaj pitomi kraj budi istraživača u svakom od vas. U davnini utrti putovi omeđeni su stoljetnim suhozidima, a šetajući od naselja do naselja, naići ćete na vijugave šumarke i duboke dolce. Tek nekoliko koraka udaljen od glavnih prometnica, ovaj pitomi krajolik poziva na šetnju ili vožnju biciklima između terasa obraslih autohtonim vrstama drveća u čijim se krošnjama gnijezde sjenice, kosovi i šojke, a nadlijeću ih sokolovi. Krećući se dužim i kraćim stazama, savladavajući blage i nešto strmije uspone, pažljiv promatrač otkrit će srnu, lisicu ili kunu. A ako dovoljno pažljivo sluša, u daljini će čuti i pjesmu slavuja! Pažnju privlače gromače – suhozidi koji omeđuju putove, pridržavaju davno obrađivane terase i savršeno okružuju kaliće– lokve koje su služile za napajanje blaga.

Milohni

Šetnica Milohni poziva na rekreaciju. Krećući se šumom u smjeru pitoresknog grada Kastva ili autohtonog krajobraza kalića Kapitovac, uranjate u oazu mira i tišine. Ova kružna pješačka staza idealna je za poslijepodnevnu šetnju. Iz sela Milohni kroz šumske predjele staza vodi kolnim putem u smjeru  Kastva. Nakon odmorišta, skretanjem ulijevo otvaraju se dvije mogućnosti. Desnim putem stiže se do Šporove jame i grada Kastva, a lijevim prema mjestu Bezjaki i predivnom pogledu na Kvaner.  Smjer prema Bezjakima pruža također dvije mogućnosti. Lakšim usponom dolazi se do križanja – lijevi pravac vodi natrag do sela Milohni, a zadržavanjem pravca stiže se u Bezjake. Iz Bezjaka put vodi i prema Srdočima i Zametu. Šetnica Milohni vodi i do kalića Kapitovac koji se nalazi u dubokoj vrtači pokraj samog sela Milohni.  Šumski prilazni put omeđen suhozidima vodi do duboke vrtače, a strmom stazom stiže se do obzidanog kalića okruženog bjelogoričnim drvećem. Odabirom bilo kojeg od ovih pravaca dobiva se prilika za istraživanje slabo poznatih dijelova Kastavštine.

Putić od miće i vele sopele

Putić od miće i vele sopele u obliku note priziva pradavne napjeve sačuvane zahvaljujući djelovanju Ivana Matetića Ronjgovog, čija se rodna kuća nalazi u neposrednoj blizini. Tuda je nekada davno koračao i sam kompozitor te, osluškujući poljodjelce, zapisivao note i kreirao svoja djela. Jednim putićem ove staze stiže se do malog odmorišta oblikovanog suhozidima što predstavlja tradicionalni graditeljski element: gromaču. Lagana šetnja nakon 350 m vodi do vidikovca koji pruža pogled na još nedirnutu prirodu i povijesni gradić Kastav. U svako godišnje doba škrti kraški teren iskazuje dobrodošlicu u šumovito područje obraslo pretežito grabom, hrastom i niskim raslinjem.

Plešivac

Šetnica Plešivac, ukupne dužine 8,6 km, pogodna je za sve uzraste. Nudi mir, rekreaciju i uživanje u šumskom krajoliku, a na pojedinim mjestima i u prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev. Povezuje Marčelje s Tibljašima, a najveći vrh joj je Plešivac (plešiv – bez kose) na 429 metara nadmorske visine.  Blagih je uspona te pruža mogućnost rekreacije i uživanja u šumskim krajolicima.  Na šetnicu se spaja biciklistička staza koja vodi do mjesta Ronjgi i rodne kuće Ivana Matetića Ronjgovog u kojoj djeluje istoimena ustanova i spomen-dom. Krećući od stare škole u Marčeljima prema selu Biškupi i odmorištu, putovi šetnice se počinju račvati. Odvojci vode prema Mladenićima, Petrcima i Tibljašima. Jednim odvojkom dolazi se i do mjesta Kablari na Drenovi. Iz mjesta Tibljaši može se uključiti na riječku stazu Drenova-Pehlin i krenuti prema Rijeci.

Lončeva griža

Ova zahtjevnija pješačka staza na trasi dugoj 15 kilometara šetačima pruža prekrasne vidike na Kvarner, planine Gorskog kotara, Kastavštinu i Grobništinu, posebice s jedinstvenih vapnenačkih stijena na 506 m visokom vrhu Lončeve griže (griža – hrpa kamenja). Na tom planinarskom vidikovcu postavljene su i interpretacijske ploče na čakavskom, književnom i engleskom jeziku koje opisuju rad kamenoloma na Lončevoj griži iz kojeg se vadio kamen samac. Manji kamenolom bio je i iznad sela Skvažići, gdje se vadio kamen za potrebe sela i bliže okolice. Izložba klesarskog i kavadorskog alata, na stijeni starog kamenoloma, upoznaje šetače s običajima Halubajskog kraja, a na vapnenačkoj stijeni ispod vidikovca nalazi se jedinstvena izložba na otvorenom Pogled s kamika.

Skip to content