Putovima Halubajskih zvončara
Današnje Viškovo stapa tradiciju sa suvremenošću stvarajući jedinstven suodnos u kojem je svakodnevnica prožeta prošlošću. Najbolje ćete to osjetiti u pusnom razdoblju, kada se na Dan sv. Antona, zaštitnika blaga, upravo u središtu Viškova oglasi antonjski rog označujući početak „petog godišnjeg doba“ i vladavine maškara. Svake godine u isto vrijeme, prvu subotu nakon Antonje, održava se Halubajski karneval, manifestacija „žive tradicije“. Raznobojan i veseo, Halubajski karneval poziva vas na ludu maškaranu zabavu i ples.
Sela, ljude, običaje, tu neodoljivu snagu tradicije na najbolji mogući način upoznat ćete slijedeći Halubajske zvončare. Ovi čuvari višestoljetne tradicije svake godine na pusnu nedeju, pundejak i utorak (posljednja nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice ili Čiste srijede) kreću u tradicionalan ophod selima Halubja i Kastavštine prema davno ustaljenoj ruti. Upravo zbog svoje posebnosti taj ophod uvršten je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Odjeveni u mornarsku maju i bijele hlače, s golemom životinjskom maskom na licu i bačukom u ruci ulaze u selo u koloni toliko dugoj da joj se ne nazire kraj. Njihove dobro uvježbane korake nadzire komandant, upozoravajući one koji povremenu odbiju poslušati naredbu. Tu discipliniranu vrstu ponekad poremeti vrag, sav u crnom i isplažena jezika. Uz njega kroči i medvjed, toliko nestašan da ga ni njegova dva čuvara ne mogu spriječiti.
U svakom selu, uvijek na istom mjestu, napravit će kolo okrenuti domaćinima i zvoniti nepokolebljivo, žestoko, proizvodeći sve prodorniji zvuk. Veličanstvena buka trajat će sve dok komandant ne da znak. Okrjepa je kratka, a put pred njima dug. Ovu igru kaosa i reda pratit će zvukovi muzikanata sve do sljedećeg mjesta u kojem će, svi zajedno, krenuti ispočetka.
Osim što ovaj ophod evocira prošla vremena, značaj ovog obilaska stoljećima je ostao nepromijenjen: povezivanje i druženje. Nekada je vrijeme pusta bilo jedino bezbrižno vrijeme. Sa zemljom u mirovanju, rada je bilo manje, a vremena više za zabavu i druženje. Pusni običaji vezani su uz zvončare i njihov ophod i duboko su ukorijenjeni u halubajski način života.
Prilikom svakog ophoda, domaćini ih dočekuju na ustaljen način i zažele im dobrodošlicu istim tradicionalnim jelima kao i pred nekoliko stotina godina. Vrijeme je to u kojem možete kušati tradicionalnu pusnu hranu koja u hladnim danima okrepljuje i daje snagu. Prigoda je to i za kušanje autohtonih slastica kao što su presnac ili fritule. Pronađite predah u toplom ambijentu konobe Kume ili Restorana Mladenka i okrijepite se domaćim marendama. Zagrijte se uz mirisnu kavu ili toplu čokoladu u ugodnim caffe barovima, zasladite se prigodnim slasticama naših slastičarnica.
Vrhunac pusnog razdoblja možete doživjeti zadnjeg dana ophoda (utorak prije Pepelnice) u središtu Viškova. Pust, pokladni lutak, obješen o stup nijemo iščekuje svoju presudu. Na zadnjoj postaji puta, okupljeni će mu jednoglasno izreći kaznu: kriv je za sve zlo u protekloj godini. Jedan od njih će posegnuti za bakljom i zapaliti osuđenika koji visi s metalnog lanca. Kada se pepeo slegne, a zvonjava utihne, kroz gusti dim nazrijet će se zadovoljna lica koja, bez brige i maski, idu ususret nadolazećem proljeću.
Evocirajte mističnost prateći putove njihova ophoda, iščekujući njihov dolazak, osluškujući njihovu zvonjavu i podrhtavanje tla. Iz davnina će zazvoniti pradavna veza čovjeka i prirode, a povijesni, kulturni i gastronomski punktovi stvorit će doživljaj koji će vas odvući od realnosti u neko drugo vrijeme i pružiti vam predah od svakodnevnice.
Kartu ophoda preuzmite u nastavku:
