Kalić je naziv za lokvu nastalu u udubini u kojoj se nataložila ilovača i stvorila nepropusan sloj. Kalići su nastajali u prirodno stvorenim udolinama, ali su uređivani i dotjerivani ljudskom rukom. Dno kalića postalo je nepropusno zajedničkim djelovanjem prirode, ljudi i stoke. Ljudi su ukapali i nabijali ilovaču, a stoka je, pijući vodu, svojim papcima utabala dno. Kalić je trebalo održavati kako bi voda ostala čista. Kamenjem bi ga obrubili, uredili prilaz, postavili brentenjak – kamen na koji se odlagala brenta Koliko su bili važni, ilustrira i vjerovanje kako se noću na njima okupljaju vile i u njima se kupaju.
Na području općine Viškovo je velik broj kalića – imalo ih je gotovo svako selo, a neka sela i po dva, ali je samo nekoliko velikih. Neki su kalići bili toliko veliki da su djeca u njima naučila plivati. Najpoznatiji je Kapitovac koji je smješten u najdubljem dolcu na području Viškova te nikada nije presušio.
Južno od naselja Kapiti smjestila se jedna od najdubljih i površinom najvećih udubina u Halubju nazvana Kapitov dol. Kalić nastao u njoj dobio je naziv Kapitovac.
Kalić Kapitovac je elipsastog oblika i ima površinu približno 300 m². Zahvaljujući svojem smještaju i veličini, bio je nepresušan izvor vode pa su za ljetnih žega k njemu dolazili i stanovnici udaljenijih naselja. Vodu iz kalića nosili su u drvenoj posudi brenti. Osim vode, svojim bi ukućanima donijeli i poneku priču, informaciju o onome što se dogodilo u susjednom selu. Bilo je to mjesto susreta, izvor iz kojeg se nije napajalo samo žedno tijelo, već i društveni život lokalnog stanovništva.
Pokraj sela Milohni prolazi istoimena šetnica koja šumskim putovima vodi do kalića Kapitovac okruženog bjelogoričnim drvećem u dubokoj vrtači. Prekrasna i netaknuta priroda ispunjena ptičjim pjevom savršena je oaza mira, kao stvorena za predah od svakodnevnice.