Prošlost u sadašnjosti – manifestacije

Naše manifestacije, iako ukorijenjene u tradiciju i prirodna obilježja kraja, poprimaju moderne oblike kako bi ispunile očekivanje suvremenog čovjeka. Viškovo u svakom godišnjem dobu nudi zanimljive i raznolike sadržaje, u kojima svatko može pronaći nešto za svoj ukus i dobro raspoloženje. Pozivamo Vas da nam se tijekom godine pridružite te uživate u programima naših manifestacija.

PUST I HALUBAJSKI KARNEVAL

Karnevalsko razdoblje na području općine Viškovo svake godine započinje 17. siječnja, na Dan sv. Antona, zaštitnika blaga, što čini jasnu poveznicu s tradicionalnim oblicima života na ovom području. Na Antonju se početak pusta oglašava puhanjem u rog i vješanjem slamnate lutke – Pusta koji će na Pusni utorak, dan prije Pepelnice, biti spaljen za sva zla u protekloj godini.

Pust se poklapa s razdobljem mirovanja vegetacije, neposredno pred njezino ponovno buđenje, što je u prošlosti značilo odmor od cjelodnevnog rada. Ljudi su pusno vrijeme koristili za druženje i zabavu, što se do današnjih dana nije promijenilo. Stoga nije začudno da je ovaj period godine prozvan „petim godišnjim dobom“.

Nositelji karnevalskih zbivanja su Halubajski zvončari, čiji je specifičan pokladni opohod uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Taj ophod evocira prošla vremena u kojima su administrativne granice bile nešto drugačije, ali je značaj njihovog obilaska stoljećima ostao nepromijenjen: povezivanje i druženje. Domaćini ih dočekuju na ustaljen način i žele im dobrodošlicu istim tradicionalnim jelima kao i pred nekoliko stotina godina.

Tradicionalni oblici univerzalne ljudske potrebe za dobrom koje pobjeđuje zlo, za novim životnim ciklusom (proljeće) nasuprot smrti (zima), u skladu sa suvremenim oblicima življenja, obogaćeni su i prošireni na sportske i zabavne aktivnosti koje su uklopljene u manifestaciju Halubajski karneval.

Halubajski karneval održava se od 1999. godine, a njegova je okosnica stoljetna tradicija Halubajskih zvončara. Sveukupna zbivanja u okviru Halubajskoga karnevala usmjerena su na očuvanje izvornih, originalnih i tradicijskih vrijednosti. Karneval je tako manifestacija „žive tradicije“ koja objedinjuje čuvanje starih vrijednosti i prezentiranje Halubja široj javnosti.

Održava se uvijek prvu subotu nakon Antonje. U njegovoj pripremi i provedbi sudjeluju sve karnevalske udruge, ali i ostale udruge koje djeluju na području općine Viškovo – od polaznika dječjih vrtića do Udruge umirovljenika. Osim same karnevalske povorke, velik je broj kulturnih i sportskih zbivanja: koncerata i izložaba, različitih natjecanja pod maskama i sl.

Tradicija se voli od najmanjih nogu pa je Smotra mićeh zvončari uvijek dobro posjećena. Mjesto Marčelji tada postaje okupljalište zvončarskog podmlatka iz svih susjednih područja koja njeguju zvončarsku tradiciju.

PRIPREMA, POZOR, SAD I PROŠEĆI SE Z MANUN…

Prastare staze i putovi koji su nekada povezivali naselja i ljude, danas su pretvoreni u uređene i obilježene šetnice. U proljeće, kada sve zazeleni i procvjeta, svake srijede i petka tijekom mjeseca travnja organiziraju se šetnje naziva “Priprema, pozor, sad! ” u suradnji s Planinarskim društvom Viškovo.

U listopadu, pridružite nam se u šetnji naziva “Prošeći se z manun… po zvončarskeh puteh.”  Kročite putovima Halubajskih zvončara u vrijeme kada šuma postane obojana jesenskim bojama.

MAJEVICA – FEŠTA OD MLADEGA LETA

Prva nedjelja mjeseca svibnja naziva se majevica, prema pučkom imenu za jorgovan koji cvijeta u do doba. Na taj dan se nekada održavao posljednji proljetni ples, budući da je slijedilo razdoblje brojnih poljoprivrednih radova.

Nekada su djevojke taj dan s nestrpljenjem iščekivale jer je bio običaj da tijekom noći mladići cvijećem ukrase prozor djevojke koja bi im se sviđala. Na dimnjak ili neko drugo visoko mjesto kraj njezine kuće (stablo oraha, murve ili neko drugo) stavili bi maj – zimzeleno stabalce (obično šmrike – brinje ili jele, a mogao je biti i lovor) ili granu jasena ili trešnje u cvatu.

Zato se pjeva :

„Majevice, lepa nedejice,

Ti ćeš mane okrunit poneštru,

Al poneštru ale pod njun murvu.“

Djevojke te noći nisu mirno spavale. Znalo se dogoditi da bi ponekoj pored kuće osvanula broskva (kelj) što je bio znak da se nekomu zamjerila. U tom slučaju, djevojka se rano ustala i uklonila znak poruge prije nego ga netko od susjeda vidi.

U spomen na taj običaj pokrenuta je manifestacija „Majevica“ – fešta od mladega leta” posvećena tradicionalnim oblicima zabave, zanatima, kuhinji i očuvanju kulturno povijesne baštine i starinskih običaja.

ŠTERNE – IZVOR ŽIVOTA

U kraškom reljefu s vodopropusnim vapnenačkim stijenama uvjeti za život su nepovoljni zbog nemogućnosti zadržavanja vode. Rječina, jedina tekućica u ovom kraju, predstavlja sjeveroistočnu granicu općine Viškovo te ju dijeli od Grobinštine. Ta je višestoljetna prirodna granica i do danas važan izvor vode, no, do izgradnje suvremenog vodovoda, stanovnicima općine Viškovo teško dostupna. Stoga su šterne bile izvor života, pogotovo za ljetnih suša.

Svakodnevna potreba za vodom dovodila je mlade i stare na šternu koja je postala okupljalište, mjesto druženja, razmjene informacija i zabave. Na opasnost od pada u duboku, hladnu vodu, djecu je upozoravala legenda o Maliku. Sve to činilo je šternu izvorom ne samo fizičkog, već i duhovnog života.

Civilizacijski napredak omogućio je tekuću vodu u svakom kućanstvu te su šterne zapostavljene, zaboravljene, a njihovu društvenu ulogu preuzeli su neki novi prostori.

Tijekom mjeseca lipnja na šternama diljem općine održava se manifestacija “Šterne – izvor života”. Neveliki prostori šterni stvaraju intimnu atmosferu u kojoj su izvođači kulturnog i zabavnog programa povezani sa svojom publikom. Ovom manifestacijom naše šterne postanu prave male pozornice i, barem nakratko, dobiju svoju nekadanju ulogu.

Ljeto je vrijeme kada na otvorenim prostorima i zanimljivim ambijentima uživamo u raznolikim događanjima. Jedno od njih je i “Ljetni pljusak“: koncert na trgu ispred crkve sv. Mateja koji pruža pravo osvježenje u toplom mjesecu srpnju.

MATEJNA

Na dan sv. Mateja, 21. rujna, obilježava se blagdan u svetomatejskoj župi. Nekada se na blagdan održavao sajam, ali kako ga I. Jardas opisuje bio je mizeran pa se za njega ni ne može reći da je bio pravi sajam: „Prišal je Kranjac z lonci i bog te veseli.“ Kako se blagdan obilježavao samo u Halubju, a ne u Kastavštini ljudi nisu bili skloni tom sajmu i teško su se naučili na nešto novo. Nije mu išlo u prilog što se održavao baš na dan kad je Matejna, a ne u nedjelju. Za Matejnu je bio blagdan u župi, misa i blagoslov, a na večer ples, i to je bilo sve.

Tako je to bilo nekada, a Matejna danas, osim obilježavanja blagdana u župi, sajma i plesa nudi puno više, bogatstvo kulturnih, sportskih događaja, priliku da se mještanke i mještani Općine Viškovo, ali i svi dobrodošli posjetitelji druže, zabave i barem nakratko otrgnu od svakodnevnice.

ADVENT U VIŠKOVU

Od svih mjeseci u godini,  prosinac nosi najsvečanije ruho božićne čarolije, mirisa i okusa, osjećaja zajedništva i obitelji.  Da bi kraj godine bio poseban kako mu i priliči, upriličili smo Advent u Viškovu, sa mnoštvom božićno-novogodišnjih koncerata, priredbi, božićnim sajmom te blagdanskom marendom i druženjem.

Manifestacije – galerija fotografija