U staro vrijeme su u karnevalskom razdoblju ubili drugu svinju. Na Pust (utorak) se je išlo po kućama čak i do u udaljenih sela. Bila je to prilika za obilazak rodbine i prijatelja. Gosti su se dočekivali s pečenim krvavicama. Na Pust je za objed bila mesna juha skuhana od svinjske kralježnice, kisela repa, krvavice, a za slatko – presnac i supice.
Dan poslije Pusta, na Čistu srijedu se je postilo pa se je kuhala prežgana juha i bakalar s palentom, a za slatko je bio presnac jer je on spadao u posnu hranu.
Toga dana se je postilo od jutra. Zato se nije pila kava s mlijekom, nego čista crna, pa čak ni djeca nisu smjela dobiti mlijeka. Marenda se je preskočila, a za ručak je bilo zelje od kelja i koprive, pržene ribe – slane ili svježe i palenta. Za popodnevnu marendu je opet bila crna kava, a za večeru radić i krumpir. Toga dana se je pekao presnac za Uskrs.
Velika subota je bila priprema za Uskrs.
Tijekom prijepodneva su gospodarice pekle pogače (bolji kruh) i pletenice. Kuhala su se jaja i suho svinjsko meso – najviše lungić, očistilo se mladi luk, pripremilo sol, maslinovo ulje i vino. Jaja se nisu bojala, nego su se pustila kakva jesu ili se je u vodu stavilo koprivu ili kore crvenog luka. Od koprive bi kora pozelenjela, a od luka pocrvenjela. Od 1918. su Halubljanke počele mijesiti i orahnjače. Sve je to čekalo pripremljeno za odnijeti na blagoslov na prvoj misi.
Na Uskrs nitko nije išao po kućama, nego bi samo djeca otišla po jaje koje im je tijekom godine neki susjed obećao za neku uslugu koju su mu učinili. Ujutro, natašte, svatko je trebao pojesti jedan blagoslovljen mladi luk, a tek iza toga popiti kavu kao i drugih dana. S kavom se jeo blagoslovljen kruh od pogače, a poslije lungić i svatko po jedno jaje.
Za objed je bila mesna juha – od goveđeg ili kokošjeg mesa, pečen krumpir i salata, kiseli kupus s kobasicama, a neki su kupili i mesa od janjčića. Nekad, dok je u Halubju bilo ovaca, bio je običaj na Uskrs i na Martinje ispeći janjčića, ali je taj običaj nestao kad je ovo prestao biti ovčarski kraj. Za popodnevnu marendu je bila, kao i drugih dana, bijela kava, ali s boljim kruhom. Večera je bila jednaka kao i druge dane – što ostane od ručka ili radić s krumpiron i kuhana jaja.
Mali Uskrs je nedjelja za Uskrsom. Tog se dana ispeče pogača kao za Uskrs, a i objed je kao na Uskrs. Za večeru su makaroni s prženim lukom i radić s krumpirom.
Za Sve svete večera je bila posna: kupus na salatu i krumpir ili radić. Za večerom svi šute, čak i djeca.
Kao i na Veliki petak, na Badnjak se je do večeri postilo. Prije kave bi svatko tko je pričešćen popio malo rakije i pojeo nekoliko suhih smokava. Rakija i smokve su ostale na stolu do podneva i ponudilo bi se svakome tko je došao. Poslije toga se je pila kava u koju se nije smjelo staviti mlijeka, a marenda se je preskočila. Za ručak se je jelo nešto malo: kelj s uljem, palenta golica, slane ribe ili svježi oslići ili neka druga riba i kaša s crnim vinom. Za popodnevnu marendu je bila samo crna kava (kavovina).
Popodne je gospodarica zamijesila fritule i pustila ih da se gotove, a zatim je počela pripremati večeru. Gospodar bi otvorio bačvu s najboljim vinom, onim koje se čuva za prodaju, za svadbu, krstitke i za Badnjak. Neki su tog dana ubili kokoš, a neki kupili govedine.
Na Badnjak je bila jedina svečana večera u godini. Na stol se je stavilo bijeli stolnjak i vrč sa supom. Supa su zvali vrč najboljeg crnoga vina u koje se je stavilo malo popečenoga bijelog kruha, a na Badnjak i pečenu jabuku. Jabuci se je izvadilo peteljku i koštice, u sredinu nasulo malo šećera i tako pripremljenu bi se stavilo u neku staru posudicu za pečenje i u peć.
Toga dana se je večeralo ranije nego obično. Za večeru je bilo zelje od kelja, bakalar, slane i svježe ribe s palentom, grah na salatu i bolji kruh. Jedino se na Badnjak paletna kuhala za večeru, a sve druge dane samo za ručak. Kad su povečerali, odrasli bi razdijelili supu, tj. kruh natopljen u vinu, a djeci pečenu jabuku. Poslije večere na stolu je ostalo vino, kesten, smokve, orasi i jabuke. Gospodarica je pekla fritule, došli bi susjedi, razgovarali i pekli kesten.
Ponoćke u Kastavštini nije bilo, samo zornica na Božić. Ujutro se je, kao i obično, pila kava, ali s boljim kruhom u kojem je bilo grožđica. Za objed je na Božić bila juha od govedine ili kokoševine, a onda meso iz juhe koje se jelo s dinstanim kupusom. Ovo je bio jedini dan u godini kad se nije kuhala palenta, nego se je jeo kruh.
Poslije ručka bilo je fritula, a za marendu kava s boljim kruhom. Kao ni na Uskrs, nitko nije išao u posjete. Na Staru godinu je večera ista kao i na Badnjak.