Prošlost u sadašnjosti – manifestacije

Naše manifestacije, iako ukorijenjene u tradiciju i prirodna obilježja kraja, poprimaju moderne oblike kako bi ispunile očekivanje suvremenog čovjeka. Viškovo u svakom godišnjem dobu nudi zanimljive i raznolike sadržaje, u kojima svatko može pronaći nešto za svoj ukus i dobro raspoloženje. Pozivamo Vas da nam se tijekom godine pridružite te uživate u programima naših manifestacija.

PUST I HALUBAJSKI KARNEVAL

Pust se poklapa s razdobljem mirovanja vegetacije, neposredno pred njezino ponovno buđenje, što je u prošlosti značilo odmor od cjelodnevnog rada. Ljudi su pusno vrijeme koristili za druženje i zabavu, što se do današnjih dana nije promijenilo. Stoga nije začudno da je ovaj period godine prozvan „petim godišnjim dobom“. Karnevalsko razdoblje na području općine Viškovo svake godine započinje 17. siječnja, na Dan sv. Antona, zaštitnika blaga, što čini jasnu poveznicu s tradicionalnim oblicima života na ovom području. Na Antonju se početak pusta oglašava puhanjem u rog i vješanjem slamnate lutke – Pusta koji će na Pusni utorak, dan prije Pepelnice, biti spaljen za sva zla u protekloj godini.

Halubajski karneval održava se od 1999. godine, a njegova je okosnica stoljetna tradicija Halubajskih zvončara. Sveukupna zbivanja u okviru Halubajskoga karnevala usmjerena su na očuvanje izvornih, originalnih i tradicijskih vrijednosti. Karneval je tako manifestacija „žive tradicije“ koja objedinjuje čuvanje starih vrijednosti i prezentiranje Halubja široj javnosti.

Održava se uvijek prvu subotu nakon Antonje. Ulice zašarene  vesele maske najmlađih, maštovite kreacije onih nešto starijih i  tradicionalni kostimi koji nose duh prapovijesnih vremena. Uz pjesmu i ples Viškovom odjekuje gromoglasna zvonjava zvončarskih skupina. Tradicionalno, na kraju kolone dolaze domaćini, nadaleko poznati Halubajski zvončari. Te nezaboravne subote Viškovo postaje okupljalište karnevalskih skupina i udruga iz Hrvatske, ali i inozemstva koje i Vas pozivaju na ludu maškaranu zabavu i ples do jutra!

Tradicija se voli od najmanjih nogu pa je Smotra mićeh zvončari pul Marčeji uvijek dobro posjećena. Mjesto Marčelji tada postaje okupljalište zvončarskog podmlatka iz svih susjednih područja koja njeguju zvončarsku tradiciju. Razdoblje pusta obilježavaju i brojna druga zbivanja kao što su Ženski maškarani boćarski turnir, Pusni koncert Limene glazbe Marinići, Pusni turnir u pikadu, Dječji maškarani tanci i dr. kojima ustanove i udruge njeguju tradiciju, običaje i duh pusta.

Nositelji karnevalskih zbivanja su Halubajski zvončari, čiji je specifičan pokladni opohod uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Taj ophod evocira prošla vremena u kojima su administrativne granice bile nešto drugačije, ali je značaj njihovog obilaska stoljećima ostao nepromijenjen: povezivanje i druženje. Domaćini ih dočekuju na ustaljen način i žele im dobrodošlicu istim tradicionalnim jelima kao i pred nekoliko stotina godina.

PRIPREMA, POZOR, SAD I PROŠEĆI SE Z MANUN…

Prastare staze i putovi koji su nekada povezivali naselja i ljude, danas su pretvoreni u uređene i obilježene šetnice koje mame na ugodnu šetnju raznolikim šumskim krajolicima u dvoje, u društvu ili s razigranim kućnim ljubimcem.  U proljeće, kada sve zazeleni i procvjeta, svakog ponedjeljka i srijede tijekom mjeseca travnja organiziraju se šetnje naziva “Priprema, pozor, sad! ” u suradnji s Planinarskim društvom Viškovo. U listopadu, pridružite nam se u šetnji naziva “Prošeći se z manun… po zvončarskeh puteh.”  Kročite putovima Halubajskih zvončara u vrijeme kada šuma postane obojana jesenskim bojama. Pronađite zadovoljstvo u šetnji netaknutom prirodom, spojite ugodu i rekreaciju, otkrijte i upoznajte Viškovo na drugačiji način.

MAJEVICA – FEŠTA OD MLADEGA LETA

Prva nedjelja mjeseca svibnja naziva se majevica, prema pučkom imenu za jorgovan koji cvijeta u do doba. Na taj dan se nekada održavao posljednji proljetni ples, budući da je slijedilo razdoblje brojnih poljoprivrednih radova. Nekada su djevojke taj dan s nestrpljenjem iščekivale jer je bio običaj da tijekom noći mladići cvijećem ukrase prozor djevojke koja bi im se sviđala. Na dimnjak ili neko drugo visoko mjesto kraj njezine kuće (stablo oraha, murve ili neko drugo) stavili bi maj – zimzeleno stabalce (obično šmrike – brinje ili jele, a mogao je biti i lovor) ili granu jasena ili trešnje u cvatu.

Zato se pjeva :

„Majevice, lepa nedejice,

Ti ćeš mane okrunit poneštru,

Al poneštru ale pod njun murvu.“

U spomen na taj običaj pokrenuta je manifestacija „Majevica“ – fešta od mladega leta” posvećena tradicionalnim oblicima zabave, zanatima, kuhinji i očuvanju kulturno povijesne baštine i starinskih običaja. Uz revitalizaciju nekadašnjeg načina života kroz starinske igre, recitacije, sajam domaćih i eko proizvoda, poseban naglasak stavlja se na stvaranje autohtonih gastro doživljaja, prezentaciju i pripremu tradicionalne domaće hrane i poveznice s mediteranskom prehranom zaleđa koja je dio UNESCO-vog nematerijalnog dobra – Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa. 

ŠTERNE – IZVOR ŽIVOTA

U kraškom reljefu s vodopropusnim vapnenačkim stijenama uvjeti za život su nepovoljni zbog nemogućnosti zadržavanja vode. Rječina, jedina tekućica u ovom kraju, predstavlja sjeveroistočnu granicu općine Viškovo te ju dijeli od Grobinštine. Ta je višestoljetna prirodna granica i do danas važan izvor vode, no, do izgradnje suvremenog vodovoda, stanovnicima općine Viškovo teško dostupna. Stoga su šterne bile izvor života, pogotovo za ljetnih suša.

Svakodnevna potreba za vodom dovodila je mlade i stare na šternu koja je postala okupljalište, mjesto druženja, razmjene informacija i zabave. Na opasnost od pada u duboku, hladnu vodu, djecu je upozoravala legenda o Maliku. Sve to činilo je šternu izvorom ne samo fizičkog, već i duhovnog života.

Tijekom mjeseca lipnja na šternama diljem općine održava se manifestacija “Šterne – izvor života”. Neveliki prostori šterni stvaraju intimnu atmosferu u kojoj su izvođači kulturnog i zabavnog programa povezani sa svojom publikom. Ovom manifestacijom naše šterne postanu prave male pozornice i, barem nakratko, dobiju svoju nekadanju ulogu.

Ljeto je vrijeme kada na otvorenim prostorima i zanimljivim ambijentima uživamo u raznolikim događanjima. Jedno od njih je i “Ljetni pljusak“: koncert na trgu ispred crkve sv. Mateja koji pruža pravo osvježenje u toplom mjesecu srpnju.

MATEJNA

Na dan sv. Mateja, 21. rujna, obilježava se blagdan u svetomatejskoj župi. Nekada se na blagdan održavao sajam, ali kako ga I. Jardas opisuje bio je mizeran pa se za njega ni ne može reći da je bio pravi sajam: „Prišal je Kranjac z lonci i bog te veseli.“ Kako se blagdan obilježavao samo u Halubju, a ne u Kastavštini ljudi nisu bili skloni tom sajmu i teško su se naučili na nešto novo. Nije mu išlo u prilog što se održavao baš na dan kad je Matejna, a ne u nedjelju. Za Matejnu je bio blagdan u župi, misa i blagoslov, a na večer ples, i to je bilo sve.

Tako je to bilo nekada, a Matejna danas, osim obilježavanja blagdana u župi, sajma i plesa nudi puno više, bogatstvo kulturnih, sportskih događaja, priliku da se mještanke i mještani Općine Viškovo, ali i svi dobrodošli posjetitelji druže, zabave i barem nakratko otrgnu od svakodnevnice.

ADVENT U VIŠKOVU

Od svih mjeseci u godini,  prosinac nosi najsvečanije ruho božićne čarolije, mirisa i okusa, osjećaja zajedništva i obitelji.  Da bi kraj godine bio poseban kako mu i priliči, upriličili smo Advent u Viškovu, sa mnoštvom božićno-novogodišnjih koncerata, priredbi, božićnim sajmom te blagdanskom marendom i druženjem.